ja_mageia

• Statut Lige
• Godišnji izvještaj 2008. (pdf, 8 MB)
• Financijsko izvješće 2008.
• Strateški plan Lige 2006 - 2009. (pdf)
• Godišnji izvještaj 2007.
• Financijsko izvješće 2007.

Liga za prevenciju ovisnosti, ex Liga za borbu protiv narkomanije (skraćeno Liga) je nevladina neprofitna udruga građana koja je osnovana 1995. godine i djeluje na području Splitsko - dalmatinske županije. Osnovali su je vrsni stručnjaci, profesionalci u medicinsko - humanističkom području (liječnici, neuropsihijatri, psiholozi, defektolozi, pedagozi i socijalni radnici), ali su im se pridružili i stručnjaci drugih profila( pravnici, ekonomisti, umjetnici). Predsjednica Lige je od 2009 godine Maja Krstić, a Izvršna direktorica je mr. sc Esmeralda Sunko. Većina Liginih aktivnosti su povezane s preventivnim mjerama za suzbijanje ovisničkih ponašanja. Uvažavajući promjene u okruženju, kao i dosadašnji razvoj Udruge, poslove, projekte, usluge i ciljne grupe kojima se bavila, trendove i očekivanja, početkom 2006. godine zajednički je dogovorena nova misija LIGE koja glasi:

STRUČNIM RADOM POTIČE AKTIVNO SUDJELOVANJE GRAĐANA I INSTITUCIJA U PREVENCIJI SVIH OBLIKA OVISNOSTI U ŠIROJ ZAJEDNICI.

Ciljevi LIGE

Naš rad se bazira na uvjerenju da je Liga organizacija koja njeguje politiku jednakih mogućnosti, solidarnost i jednako je otvorena za sve korisnike pružajući usluge u atmosferi povjerenja, iskrenosti i uvažavanja. U stručnom radu njegujemo humani pristup baziran na dragovoljnosti, empatiji i suradnji. Transparentnim djelovanjem Liga omogućava širem broju građana da pristupe Ligi kao korisnici ili aktivni podržavatelji.

Ciljevi LIGE utemeljeni su na novoj Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe opojnih droga i periodično će se usklađivati sa Akcijskim planom Vlade RH o suzbijanju zlouporabe opojnih droga za 2006.-2009. godinu i sa svim za LIGU važećim nacionalnim strategijama i dokumentima (Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji 2005-2007, Nacionalni program djelovanja za mlade, Međunarodni Ugovor o zaštiti ljudskih prava, Europska strategija o drogama, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, i ostali relevantni dokumenti).

Na osnovu uvida u potrebe i probleme u gradu Splitu i široj regiji, sagledavajući mjere i akcije koje LIGA sprovodi u suradnji sa mrežom ustanova za prevenciju ovisnosti te promjene u okruženju, u skladu sa prioritetima Nacionalne strategije te uvažavajući naše personalne i stručne kapacitete, LIGA temelji svoje četverogodišnje ciljeve na sljedećim pravcima djelovanja:

• Prevencija ovisnosti kroz rad sa pojedinačnim ciljnim grupama, u školskom-obrazovnom sustavu i u lokalnoj zajednici. Ovaj pristup je izabran jer samo sustavni programi primarne prevencije usmjereni kako ka općoj populaciji djece i mladih, tako i njihovih obitelji, nastavnika, učitelja i ostalih subjekata u lokalnoj zajednici, daju kvalitetne rezultate. Najnovija istraživanja govore da se za svaki dolar uložen u prevenciju ostvaruje uštedu od $10 u tretmanu osoba od alkoholizma ili drugog oblika ovisnosti (Pentz 1998; Hawkins 1999; Aos et al. 2001; Spoth et al. 2002a).
• Javno zagovaranje i utjecaj na javnu politiku i donosioce odluka koji se bave problemima ovisnosti kod djece i mladih. Uspostavljanje i funkcioniranje pravnog okvira koji doprinose smanjenju dostupnosti droge, moguć je kroz partnerski odnos civilnog društva s državnim institucijama i lokalnom zajednicom. LIGA će, kao dio civilnog društva, sudjelovati u svim fazama izrade, prihvaćanja i provođenja zakonskih i strateških dokumenata s područja suzbijanja zlouporabe psihoaktivnih tvari.
• Razvijanje standarda za evaluacije uspješnosti programa prevencije koji će biti utemeljen na jedinstvenom sustavu vrednovanja svih faza projektnog ciklusa, te neposredno provođenje evaluacije preventivnih programa u gradu Splitu i županiji.

Prevencija ovisnosti među djecom i mladima

• Povećati nivo znanja djece i mladih o zloupotrebi droga
• Razvijanje osobnih i društvenih vještina djece i mladih, psihosocijalnim jačanjem i razvijanjem pozitivne slike o sebi
• Pravodobnim informiranjem utjecati na izgradnju kritičkog stava prema psihostimulansima
• Poticanje djece i mladih u njihovom aktivnom angažiranju u zajednici kao kreatora i aktera u programima primarne prevencije ovisnosti.
• Poticanje djece i mladih na osmišljavanje i provođenje aktivnosti vršnjačke pomoći u svojoj lokalnoj zajednici na prevenciji ovisnosti.
• Kreativno osmišljavanje slobodnog vremena djece i mladih, uključivanjem mladih u volonterizam i aktivnosti civilnog društva, uključivanjem mladih u Ligine radionice (glumačke, likovne, debatne, dramske, književne, glazbene, komunikacijske ) u kojima mladi biraju sadržaje svojih aktivnosti.

Ove ciljeve ćemo ostvariti kroz raznovrsne aktivnosti i oblike rada, kao što su: Obrazovanje - kako u sustavu školstva tako i vaninstitucionalno (predavanja i radionice), savjetodavni rad, upućivanje, informiranje, tiskanje materijala, individualni diskrecijski programi kao pomoć Školskim preventivnim programima (ŠPP), sudjelovanje na mitinzima, skupovima, sastancima u svrhu organiziranja i samoorganiziranja mladih.

Sekundarna prevencija

• Rana detekcija povremenih konzumenata i ovisnika o psihoaktivnim tvarima dolaskom i prijavljivanjem od strane roditelja, stručnih službi, prijatelja.
• Smanjenje štete (harm reduction) kroz davanje informacija povremenim konzumentima i ovisnicima o štetnom uplivu psihoaktivnih tvari na organizam. Stvaranje odluke o neuzimanju psihoaktivnih tvari. Provođenje tretmana odvikavanja od psihoaktivnih tvari i iniciranje pomoći na lokalnoj razini .
• Osmišljavanje i kreiranje specifičnih programa za rizičnu djecu
• Podupiranje organizacija bivših ovisnika s usmjeravanjem veće pozornosti programima namijenjenima ženskoj populaciji.
• Psihoterapijski rad - provodi se od osnutka Lige u Savjetovalištu koje je otvoreno za sve građane
• Penalna pomoć ovisnicima

U realizaciji ciljeva koji se tiču djece i mladih, neophodno je razvijanje suradnje i partnerskih odnosa sa institucijama (školama, predškolskim ustanovama, sportskim, kulturnim, umjetničkim klubovima, nevladinim organizacijama, organizacijama mladih i omladinskim inicijativama, zdravstvenim službama, ustanovama i službama socijalne skrbi, lokalnom upravom i samoupravom, državnim odvjetništvom, policijskim upravama,...), kako u programima primarne prevencije tako i u programima koji su fokusirani na otkrivanje i dijagnosticiranje djece i mladih s poremećajem u ponašanju

Prevencija ovisnosti putem mjera zaštite obitelji, posebno rada sa roditeljima

Rad sa roditeljima će biti usmjeren ka njihovom osnaživanju u roditeljskoj ulozi i poboljšanju sveukupnih međusobnih veza unutar obitelji, kao važnom zaštitnom faktoru koji doprinosi prevenciji ovisnosti

Primarna prevencija

• Povećanje nivoa znanja i kompetentnosti roditelja o ulozi roditelja
• Poboljšanje roditeljskih i vještina komunikacije roditelja
• Povećanje nivoa znanja o zloupotrebi droga
• Promjena odgojnih stavova roditelja senzibiliziranjem i osvještavanjem o potrebama djeteta i o vlastitim potrebama
• Poticanje volonterskog angažiranja roditelja u kreiranju i provođenju programa primarne prevencije

Kroz aktivnosti koje se provode s roditeljima potiču se i njeguju zdravi stilovi življenja. Roditelji su važni kao model identifikacije za djecu i mlade. Djeca i mladi kvalitetnim modelom uče se preuzimanju odgovornosti u onim situacijama kad sami moraju donijeti odluke hoće li izabrati ovisnosti ili apstinenciju.

U radu s roditeljima ćemo koristiti sljedeće aktivnosti:

• savjetodavni rad (telefonski i osobno)
• psihoterapijski rad (grupni i individualni)
• edukacija kroz predavanja i radionice
• informiranje
• upućivanje
• istupanje u medijima
• razne tiskane materijale

Sekundarna prevencija

Rad s roditeljima u sekundarnoj prevenciji strukturira se na prvom uvodnom intervjuu. Za razliku od roditelja koji su ciljna grupa primarne prevencije, u sekundarnoj prevenciji su ciljna grupa roditelji one populacije mladih ljudi koji su konzumenti i/ili ovisnici o psihoaktivnim tvarima. Druženja roditelja primarne i sekundarne prevencije u početku su strogo odvojena da bi ih nakon radionica i edukacija pripojili radionicama i edukacijama iz primarne prevencije namijenjene roditeljima. Organiziraju se obvezne grupne edukacije za oba roditelja na kojima se obrađuju teme iz područja adolescentnog perioda, obiteljske strukture i roditeljske uloge u cjelini, te zlouporabe droga, alkohola i drugih rizičnih ponašanja mladih. Edukacija obuhvaća predavanje, radionice, učenje vještine komunikacije, razmjenu iskustava s profesionalcima i drugim roditeljima, kako bi se ojačala roditeljska uloga i roditelji postali aktivni sudionici u provođenju cjelokupnog programa. Roditelje se nakon toga upućuje na radionice djelotvornog roditeljstva- minimum 50 sati - 12 susreta.

Prevencija ovisnosti u odgojno- obrazovnom sustavu

Preventivni programi u odgojno obrazovnom sustavu započinju već od predškolskog uzrasta, kada se sagledavaju rizični faktori kao što su agresivno ponašanje, slabe socijalne vještine i problemi u napredovanju djeteta. U osnovnim školama, programi su usmjereni ka povećanju nivoa znanja učenika, u odnosu na gradivo, ali isto tako socio-emotivno stanje, kako bi se spriječili rizični faktori kao što su agresivno ponašanje, neuspjeh u školi te napuštanje škole.

Obrazovni programi primarne prevencije su fokusirani na samo-kontrolu, emocionalna spoznaja (svijest), komunikacijske vještine, rješavanje problema u socijalnom okruženju i podrška u savladavanju gradiva. U srednjoj školi, radi se na poboljšanju akademskih i društvenih kompetencija kroz programe koji utiču na:

• Navike učenja/studiranja i stručnu podršku u učenju
• Komunikaciju
• Odnose sa vršnjacima
• Samo-efikasnost i asertivnost
• Razvoj vještina za donošenje odluke o nekonzumiranju psihoaktivnih supstanci
• Poticanje ponašanja koja se protive upotrebi psihoaktivnih supstanci
• Jačanje osobne posvećenosti protiv zloupotrebe droge

Preventivni rad u odgojno-obrazovnom sustavu provoditi će se kroz slijedeće aktivnosti:

• razvijanje institucionalnog okvira djelovanja na području prevencije ovisnosti, informirajući i utječući na ravnatelje, voditelje osnovnih i srednjih škola i dekane visokih učilišta te osobe imenovane za izvršavanje preventivnih aktivnosti za projektiranje i provođenje partnerskih programa
• doprinos radu školskih povjerenstava za prevenciju ovisnosti kroz informiranje, motiviranje, mobiliziranje i educiranje odgajatelja, prosvjetnih radnika, učenika, roditelja, stručnih suradnika
• Poboljšanje učiteljskih vještina komunikacije i vještina interaktivnog načina rada u nastavi
• Promjena odgojnih stavova učitelja senzibiliziranjem i osvještavanjem o problematici rizične populacije na ovisnost
• Povećanje razine znanja o problematici konzumiranja sredstava ovisnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini prema široj društvenoj sredini, obiteljima, učenicima i studentima i osobno
• Osnaživanje učenika da kreiraju vlastite učeničke projekte vezane uz programe prevencije
• Poticati uključivanje učenika rizičnog ponašanja u rad izvannastavnih aktivnosti i na taj način pridonijeti njihovoj boljoj socijalizaciji, te ih osposobiti za pravilno postupanje u izazovnim situacijama
• Poticati aktivnije uključivanje roditelja u rad škole i njihovo sudjelovanje u preventivnim aktivnostima u sklopu školskih preventivnih programa
• Osigurati čvršću integraciju sadržaja o ovisnostima u redovni i izborni školski program, dodatni rad te izvannastavne aktivnosti
• Provoditi program prevencije ovisnosti opojnih droga za djecu predškolske i školske dobi, odgajatelje, prosvjetne radnike i roditelje radi zaštite zdrave populacije, prepoznavanja i pružanja pomoći učenicima s rizičnim ponašanjem te pružanja stručne pomoći učenicima koji su već počeli konzumirati sredstva ovisnosti

Prevencija ovisnosti u lokalnoj zajednici

U radu sa građanima, naš cilj je da utječemo na jačanje resursa u zajednici mobiliziranjem građana i poticanjem na aktivno djelovanje i kreiranje vlastitih programa prevencije. Ovi programi trebaju biti utemeljeni na kontinuiranom ispitivanju potreba i problema u zajednici, usmjereni na različite supkulturne skupine mladih rizičnog ponašanja, na obitelj i općenito na širu populaciju građana, s ciljem podizanja razine svijesti građana o tom problemu i poticanja različitih građanskih inicijativa na aktivni angažman u sprječavanju problema ovisnosti o drogama.

U okviru ovog cilja, radit ćemo posebno na:

• Poticanje građana da se volonterski aktiviraju i organiziraju u rješavanju problema u svojoj zajednici, stjecanjem znanja o civilnom društvu, nevladinim organizacijama, građanskom aktivizmu i građanskim inicijativama
• Uključivanje u programe pružanja pomoći i kreiranja vlastitih programa prevencije
• Povezivanje građana sa lokalnom upravom i institucijama u programima primarne prevencije
• Promoviranje kulturnih normi, vrijednosti, modela i medijskih poruka koje obeshrabruju zloupotrebu droga i ujedno ohrabruju zdrave stilove života u zajednici

Ove ciljeve ćemo ostvariti kroz sljedeće aktivnosti:

• Obučavanje građana za aktivno sudjelovanje u civilnom društvu (radionice, predavanja, okrugli stolovi)
• Redovno informiranje javnosti o štetnom utjecaju psihoaktivnih tvari na zdravlje
• Savjetovanje i podrška građanima koji se obrate u Savjetovalište
• Informiranje, savjetovanje i podrška građanima putem medija, tiskanog materijala
• prezentiranje uspjeha u javnim institucijama, medijima, uličnim akcijama
• prigodno obilježavanje značajnih datuma, događaja povezanih sa borbom protiv ovisnosti

Utjecaj na donosioce odluka

Utjecaj na javnu politiku i donosioce odluka koji se bave problemima ovisnosti kod djece i mladih, kroz zagovaranje i lobiranje za:

• Smanjenje dostupnosti droge dosljednom primjenom Zakona o prodaji alkohola i duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina, Zakonom kojim se regulira zlouporaba opojnih droga u RH (Kazneni zakon RH, Zakon o kaznenom postupku RH, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Obiteljski zakon);
• Iniciranje i donošenje zakonskih propisa i drugih strateških dokumenata u području suzbijanja zlouporabe opojnih droga, pružanje stručne pomoći pri njihovoj izradi. Ovo se posebno odnosi na izradu zakonskih propisa o konzumiranju u pogledu testiranja na opojne droge zaposlenika i izradu protokola kojima bi se regulirali uvjeti utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, kao i način utvrđivanja koncentracije opojnih droga i psihoaktivnih tvari u organizmu

Ostvarenje ovog cilja će se provoditi kroz sljedeće aktivnosti:

• provedba istraživanja, analiza, studija, kroz rad mreže i koordinacijskog odbora mreže, davanjem konkretnih prijedloga
• Lobiranje saborskih zastupnika, odgovarajućih ministarstava, gradskog Poglavarstva i Županije
• Medijske kampanje
• Izdavaštvo

Utjecaj na javnu politiku i na donosioce odluka nije moguć bez umrežavanja i pravljenja koalicija sa srodnim udrugama, pa ćemo se posebno angažirati na iniciranju aktivnost Mreže udruga koje se bave ovisnostima u gradu Splitu. Također, planiramo sudjelovati i inicirati aktivnost Nacionalne Mreže udruga koje se bave ovisnostima. Posebno ćemo posvetiti naše napore i povezivanju Lige u međunarodnu mrežu udruga koje se bave problematikom ovisnosti. Pored razvijanja mreže podrške sa drugim nevladinim organizacijama, ovaj cilj ćemo ostvariti kroz razvijanje suradnje sa svim institucijama relevantnim u oblasti prevencije zlouporabe droga. LIGA svoj rad zasniva na tijesnoj suradnji sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Centrima za socijalnu skrb, policijom, organima pravosuđa, zdravstvenim ustanovama, odgojno-obrazovnim institucijama, a posebno ćemo se angažirati na suradnji sa županijskim povjerenstvom u razvijanju programa primarne prevencije. Ujedno ćemo provoditi specifične i dodatne izobrazbe (informativna predavanja, okrugli stolovi i sl.) svih sudionika u procesu, a sa ciljem prevencije ovisničkih ponašanja.

Rizičnim ponašanjima kojim ljudi žele izaći na kraj s različitim egzistencijalnim problemima pojavljuje se kao glavni čimbenik koji utječe na zdravlje ljudi. Zdravlje se svjesno ili nesvjesno žrtvuje za postizanje drugih životnih dobara. Riskirati zdravlje katkad je preduvjet nastavka funkcioniranja i nošenja sa zahtjevima svakodnevnog života. Ljudi vrlo često nastoje dorasti svojim problemima suzbijanjem posljedica stresa ( uz alkohol, tablete, cigarete ili neka druga psihoaktivna sredstva, pronalaze i druge načine ovisničkih ponašanja su kao što su: nedovoljno ili pretjerano konzumiranje hrane, klađenje, nekontrolirano trošenje novca, kupovanje, različite vrste igara, koje postaju opsesija…..).